Dogodilo se na današnji dan, 21.septembra

1559

Na današnji dan 1860. godine preminuo je nemački filozof Artur Šopenhauer. Njegovu duboko pesimističnu filozofiju prihvatila je generacija razočarana neuspehom nacionalnih pokreta 1848. godine u Evropi, a u filozofiji i književnosti našla je odraza u delima Fridriha Ničea i Tomasa Mana. Najznačajnija dela: “Svet kao volja i predstava”, “Parerga i paralipomena”.

19. godine p.n.e – Umro je Publije Vergilije Maron, proslavljeni pesnik carskog Rima, autor nacionalnog junačkog epa “Eneida”. Smatra se najvećim pesnikom antike i uzorom latinskog i zapadnoevropskog stvaralaštva. Dante ga je uzeo za vodiča kroz podzemlje (“Pakao”) u Božanstvenoj komediji (“Georgike”, “Bukolike”, “Ekloge).

1327. godine – Engleski kralj Edvard II ubijen je u zamku Berkli. Smatra se da su zločin izvršili kraljica Izabela i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer, koji je potom vladao u ime prestolonaslednika Edvarda III.

1452. godine – Rođen je italijanski verski i politički reformator Đirolamo Savonarola, dominikanski kaluđer koji je zbog sukoba sa papom Aleksandrom VI spaljen kao jeretik 1498. godine. Njegov lik inspirisao je mnoga književna dela i kontroverzne rasprave – smatran je mračnim fanatikom, pretečom reformacije, mučenikom i svecem.

1792. godine – Na prvoj javnoj sednici Konventa (revolucionarnog parlamenta) ukinuta je monarhija u Francuskoj.

1832. godine – Umro je škotski pisac Valter Skot, autor istorijskih romana “Rob Roj”, “Ajvanho”, “Veverli”… Skupljao je i narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Izdao je u engleskom prevodu i našu narodnu pesmu “Hasanaginica”. Izvršio je značajan uticaj na evropski roman.

1826. godine – Rođen je srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Pokrenuo je prvi socijalistički list u Srbiji “Radenik” (1871). Njegove ideje su imale veliki uticaj na razvoj socijalističke ideologije i politike u Srbiji i na Balkanu. Najpoznatija dela: “Srbija na istoku”, “Načela narodne ekonomije”, “Pevanje i mišljenje”.

1860. godine – Umro je nemački filozof Artur Šopenhauer. Njegovu duboko pesimističnu filozofiju prihvatila je generacija razočarana neuspehom nacionalnih pokreta 1848. godine u Evropi, a u filozofiji i književnosti našla je odraza u delima Fridriha Ničea i Tomasa Mana. Najznačajnija dela: “Svet kao volja i predstava”, “Parerga i paralipomena”.

1866. godine – Rođen je engleski književnik Herbert Džordž Vels, koji je svojim prvim romanom “Vremeplov” utemeljio naučnu fantastiku. Dela: “Nevidljivi čovek”, “Rat svetova”.

1938. godine – Vlada Čehoslovačke prihvatila je britansko-francuski plan o prepuštanju Sudetske oblasti nacističkoj Nemačkoj.

1939. godine – Rumunski fašisti, pripadnici “Gvozdene garde”, ubili su premijera Rumunije Armanda Kalineskua.

1949. godine – U Kini je formirana Centralna narodna vlada na čelu sa Mao Cedungom, koji je 1. oktobra proglasio Narodnu Republiku Kinu.

1956. godine – U atentatu je smrtno ranjen nikaragvanski diktator Anastazio Somoza. Umro je osam dana kasnije, a nasledio ga je sin Luis.

1957. godine – Umro je norveški kralj Hakon VII koji je vladao od 1905. godine, kada ga je, nakon ukidanja norveško-švedske unije, norveški parlament izabrao za kralja. U Prvom svetskom ratu održao je neutralnost Norveške, a kada su Nemci u Drugom svetskom ratu okupirali Norvešku, izbegao je u London i formirao izbegličku vladu. Nasledio ga je sin Olaf V.

1964. godine – Malta je postala nezavisna posle 164 godine britanske vladavine.

1972. godine – Predsednik Filipina Ferdinand Markos zaveo je vanredno stanje u zemlji i stavio u zatvor hiljade protivnika njegovog režima. Markos je ostao na vlasti do 1986. godine.

1973. godine – Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose sa Čileom, deset dana posle puča generala Augusta Pinočea, u kojem je ubijen predsednik Salvador Aljende.

1974. godine – Umro je američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac koji je dobio tri Oskara, a poznat pre svega po brojnim epizodnim ulogama u vestern-filmovima (“Moja draga Klementina”, “Crvena reka”, “Rio Bravo”).

1992. godine – Meksiko i Vatikan su uspostavili pune diplomatske odnose posle prekida od 130 godina.

1993. godine – Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je parlament pod optužbom da poslanici u parlamentu blokiraju ustavne reforme i izbore. Pobunjeni poslanici zabarikadirali su se u zgradi parlamenta, odakle su isterani uz pomoć vojske 4. oktobra.

1996. godine – Na aerodromu u Bogoti, u avionu predsednika Kolumbije Ernesta Sampera, koji je bio spreman da poleti u SAD, posle anonimne prijave, pronađeno je oko četiri kilograma heroina. Predsednik je osumnjičen za veze sa narko-mafijom, dok je njegova vlada saopštila da se radi o namestaljci.

1999. godine – Na Tajvanu je u zemljotresu poginulo više od 2.100 ljudi, a ranjeno oko 8.700.

2000. godine – Ruska vlada je odlučila da zamrzne ugovor sa Iranom o prodaji laserske tehnologije, nakon što su SAD izrazile zabrinutost zbog mogućnosti njenog korišćenja u izradi nuklearnog oružja.

2003. godine – Nakon 14 godina osmatranja planete Jupiter i njenih satelita, NASA je uništila posmatrački brod Galileo, prenosi edukacija.rs

Foto – poezijacitati.blogspot.com