Najbolji esej o Disu napisao Stefan Mladenović

1059

ČAČAK – Na ovogodišnji konkurs za najbolji esej o Disu primljeno je deset tekstova, raznovrsnih interpretativnih pristupa. U rasponu od entuzijastičke tematizacije Disove biografije, preko impresionističkih deonica do postupne analize najpoznatijih Disovih lirskih ostvarenja, pristigli eseji iznova pokazuju otvorenost Disovog stvaralaštva za različite vidove tumačenja.

Posebno vredi izdvojiti tri eseja. Prva nagrada se dodeljuje eseju „Metafizičko-hilijastička podloga figure lažnog cara u Disovoj pesničkoj zbirci Mi čekamo cara” (šifra „Denoˮ), čiji autor je Stefan Mladenović iz Beograda. Reč je o hermeneutičkom poduhvatu primetne zrelosti koji reflektuje nastojanje da se Disovoj poeziji pristupi iz inovativne perspektive.

Druga nagrada se dodeljuje eseju „’Pa kud idem, da li idem, je l’ opsena?’ Vladislav Petković Dis: korifej utopljenih duša” Anđelije Šimšić iz Beograda (šifra: „Ofelijaˮ). U tekstu je ostvaren svojevrsni dijalog sa važnim književnokritičkim idejama o antologijskim Disovim pesmama.

Uspešno predstavljeno 58. Disovo proleće u Beogradu


Gradska biblioteka Čačak i Odbor 58. Disovog proleća organizovali su u Srpskom književnom društvu u Beogradu promociju manifestacije, predstavljanje ovogodišnjeg laureata Stevana Tontića, publikacija koje prate ovu svetkovinu poezije i mladih stvaralaca koji pišu poeziju i esejistiku.

Na samom početku programa direktor Biblioteke i manifestacije dr Bogdan Trifunović se osvrnuo na programsku i izdavačku delatnost koja prati 58. Disovo proleće, sa naglaskom na trenutak kada je žiri doneo odluku ko će dobiti prestižno pesničko priznanje za celokupan poetski opus.

Osvrt na značaj i kvalitet poezije Stevana Tontića dao je predsednik žirija prof. dr Mihajlo Pantić. On je govorio o ključnim tačkama Tontićeve poetike i time obrazložio zbog čega je žiri, koji su pored njega činili dr Saša Radojčić i dr Marko Avramović, doneo jednoglasnu odluku. Prof. Pantić je posebno istakao da je nagrada stigla u prave, poetske ruke. Nakon toga ovogodišnji laureat je zahvalio žiriju što su baš njega odabrali da ponese tako vredno pesničko priznanje koje, kako je dodao, nosi ime armagedona srpske poezije. Stevan Tontić je pročitao i vlastite stihove iz zbirke izabranih pesama Zvuk sudbine, zvuk progonstva koja je objavljena ovog proleća u ediciji Knjiga gosta čiji je izdavač Gradska bibliotka Čačak. Ovu publikaciju, koju krasi novo dizajnersko rešenje, predstavio je urednik dr Bogdan Trifunović.

O listu Disovo proleće čiji je glavni i odgovorni urednik Olivera Nedeljković, govorila je koourednik 52. broja Tanja Vuković naglasivši značaj glasila koji od 1971. godine prati pesničku manifestaciju. Poseban akcenat je stavljen na redizajn koji je urađen nakon četvrt veka i na svežinu novog vizuelnog identita lista koji potpisuje dizajner Miloš Vuk Aleksić. Vuković se osvrnula i na divnu komunikaciju sa saradnicima i kvalitet tekstova koji su objavljeni u publikaciji, posebno zahvalivši, u ime uredništva, članovima redakcije i kolegama. Važno mesto u programu zauzima i objavljivanje imena dobitnika Nagrade „Mladi Disˮ. Predsednik žirija za ovo priznanje doc. dr Sonja Veselinović je pročitala obrazloženje, osvrnuvši se i na kvalitet konkursa na koji je pristiglo četrdeset pet rukopisa i čestitala dobitnici nagrade Milici Rosić iz Lazarevca čije se štivo izdvojilo neposrednim, jednostavnim i jezgrovitim govorom. Zatim je ovogodišnja dobitnica pročitala odabranu pesmu iz nagrađenog rukopisa.

Prvu nagradu za esej o Disu i Disovoj poeziji dobio je Stefan Mladenović  iz Beograda. Odluku je obrazložio predsednik žirija doc. dr Goran Korunović, ukazujući na kvalitet tri nagrađena eseja, sa posebnim naglaskom na to da ovi eseji podsećaju na živo i neugasivo prisustvo Disove pesničke reči među mladim tumačima književnosti.

Kao odličan poziv da se manifestacija isprati do kraja, a posebno onaj njen najvažniji deo – dodela Disove nagrade, bilo je predstaljanje kataloga koji prati ovogodišnju izložbu posvećenu laureatu Stevanu Tontiću koja će biti otvorena 28. juna u Čačku. Autor kataloga, sa naslovom punim simbola, „Granica povučena posred srcaˮ je bibliotekar Biljana Raičić. Ona je predstavljajući bogato opremljenu publikaciju dotakla rubove Tontićeve poetike i demistifikovala tu, unutrašnju granicu pesničke ličnosti.

FOTO GRADSKA BIBLIOTEKA ČAČAK