Gradska vlast u Kraljevu odlučila je da više ne izdaje građevinske dozvole za gradnju MHE koje bi uništile reke i životnu sredinu. Na ovaj potez odlučili su se nakon što su investitori bukvalno skrenuli reke u cevi i potpuno uništili živi svet oko planinskih reka na području Kraljeva.
Na području od Raške do Vrnjačke Banje retko koja planinska reka, pritoka Ibra ili Zapadne Morave nije predviđena za pokretanje bar jedne manje hidroelektrane. Tako je u poslednje dve, tri godine započeta gradnja ili su pribavljeni papiri za tridesetak takvih objekata. Na reci Studenici je, recimo, planirana gradnja tri hidroelektrane i podizanje brane od oko 13 metara zarad stvaranja omanjeg jezera samo pet kilometara ispod manastira.
– Imamo primere u kojima je došlo do uništenja životne sredine i pomora ribe. A najdrastičnije je da su neke reke prestale da postoje, odnosno one sada teku kroz cevi. Zbog toga smo zauzeli stav da budemo jako rigorozni pre nego izdamo neophodne dozvole za gradnju MHE. Osim poreza na imovinu, grad Kraljevo nema nijedan benefit od hidroelektrana – kaže Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva.
Nema više štetnih MHE – Predrag Terzić
Neke reke su već izgubljene, poput Jošanice, koja se spušta sa Kopaonika i na kojoj ima 15 MHE. Njena pritoka Samokovska reka od 20 kilometara toka prolazi čak 10 kilometara kroz cevi, kao i Gobeljska reka, koja od svog toka od 10 kilometara pola ide kroz cevi. Zbog toga je u ovim rekama došlo do potpunog pomora zaštićene potočne pastrmke i ostalog živog sveta. Uz to, sve češće meštani pojedinih naselja negoduju zbog ugrožavanja njihovih reka gradnjom elektrana i, usled toga, promene hidroloških i mikrobioloških parametara u vodotocima. Takođe, ugrožava se i rad tamošnjih vodenica, ribnjaka, sistema za navodnjavanje.
– Mini hidroelektrane se više neće graditi na mestima u koja su ljudi dolazili zbog reke i prirode, i u kojima se tamošnje stanovništvo bavilo turizmom. Neće se graditi ni na područjima na kojima će ljudi biti uskraćeni da se bave poljoprivridem samo zato što će reka proticati kroz cevi. Tome stajemo na put – kategoričan je bio gradonačelnik Kraljeva.
Plan za izgradnju MHE rađen je na osnovu katastra MHE iz 1987. godine, koji obuhvata 40 lokacija. Ovaj broj lokacija dodatno je povećan u Prostornom planu grada Kraljeva 2012.-2025. na 52. Od ukupnog broja planiranih hidroelektrana na teritoriji Kraljeva, na početku 2018. godine, devet je već izgrađeno i dobilo status privremeno povlašćenog ili povlašćenog proizvođača električne energije, što predstavlja realizaciju od 22,5 odsto zastarelog katastra na ovom području. Većina MHE je derivacionog tipa i uzrokuje nesagledivu štetu prirodi i ljudima.
Traže od gradonačenik ada obiđe lokacije
Inicijativa “Sačuvajmo planinske reke Kraljeva” poziva gradonačelnika da zajedno obiđu sve lokacije do sada izgrađenih malih hidroelektrana kako bi se uverio da su svuda kilometri reka preusmereni u cevi, da su korita skoro suva, da je stepen devastacije prirode – biljnog i životinjskog sveta ogroman, i da su mnogi meštani ostali bez preko potrebne vode.
– Ne postoje lokacije na kojima priroda nije značajna, odnosno mesta gde reka ne treba ljudima za poljoprivredu. MHE izgrađene na teritoriji Kraljeva nalaze se ili na samim rubovima zaštićenih područja, ili na posebnim staništima riba, ili u parkovima prirode/rezervatima biosfere, na vodama prve klase, kao i tamo gde je potrebna ljudima za život i za poljoprivredu – kažu iz Inicijative.
Ministarstvo životne sredine traži zabranu gradnje MHE
Biljana Filipović iz ministarstva za zaštitu životne sredine nedavno je boreveći u Kraljevu, izjavila da je stav ovog ministarsva da se potpuno zabrani gradnja MHE, ne samo u zaštićenim područjima već i na drugim mestima.
– MHE se grade na potocima koji imaju visoku kategoriju kvaliteta vode. Besmisleno je da se zarad dobijanja jako male proizvodnje električne energije, uništi ne samo reka već i kompletan biodiverzitet. Tražićemo izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode. Profit ne sme biti najvažniji – rekla je Filipović.
Izvor: Srbija video
