742. godine – Rođen je franački kralj Karlo Veliki koji je od dolaska na presto 768. godine do smrti 814. godine proširio franačko carstvo od Severnog mora do Italije, i od Atlantika do Češke. Krunisan je za cara 800. godine.
1758. godine – Rođen je Džejms Monro, jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Bio je predsednik SAD od 1817. do 1825. godine. Zajedno sa J.Q. Adamsom formulisao je “Monroovu doktrinu” kojom je proklamovana američka izolacionistička politika. Sudelovanjem u dva svetska rata i ulaskom u UN, SAD su napustile “Monroovu doktrinu”.
1791. godine – Ubijen Onore Gabrijel Riketi de Mirabo, francuski političar i književnik, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža.
1792. godine – Dolar je ozakonjen kao novčana jedinica SAD.
Pročitajte i: Biografija Hansa Kristijana Andersena
1840. godine – Rođen je pisac Emil Zola, predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti, autor “Tereze Raken”, “Žerminala”, “Nane”. Značajnu ulogu Zola je imao u otkrivanju mahinacija najviših vojnih krugova u “Drajfusovoj aferi”. Otvorenim pismom 1898. godine predsedniku Francuske pod naslovom “Optužujem” u listu “L’oror”, doprineo je oslobađanju kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdaju i osuđenog na doživotnu robiju.
Pročitajte i: Biografija Emila Zole
1860. godine – U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.
1872. godine – Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze, tvorac telegrafa i telegrafske Morzeove azbuke.
1914. godine – Rođen je engleski filmski glumac Alek Ginis. Proslavio se filmovima “Nežno srce”, “Veliko očekivanje”, “Naš čovek u Havani”, “Lorens od Arabije”, “Pad Rimskog carstva”, “Doktor Živago”, a za ulogu u filmu “Most na reci Kvaj” dobio je Oskara.
1905. godine – Otvoren je železnički tunel ispod Alpa “Simplon” kojim je Švajcarska povezana sa Italijom.
1917. godine – Američki Kongres objavio je rat carskoj Nemačkoj.
1917. godine – Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske, u Solunu je počelo suđenje grupi oficira na čelu s pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem Apisom, optuženi, za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i dvojicom njegovih sledbenika izvršena je smrtna kazna streljanjem 26. juna. Ostali su osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao je Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953. godine.
1940. godine – Nemačka vojska je okupirala Dansku i napala Norvešku.
1944. godine – Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Prut i ušle u Rumuniju.
1960. godine – Francuska je potpisala sporazum s Madagaskarom koji je time postao nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
1965. godine – Umro je fiziolog Ilija Đuričić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1960. do 1965. godine i rektor Beogradskog univerziteta od 1950. do 1952. godine i od 1954. do 1956. godine. Napisao je veći broj eksperimentalnih naučnih radova o fiziologiji mišića, endokrinih žlezda, krvi, o anafilaksiji.
1974. godine – U Parizu je umro političar i državnik Žorž Pompidu. Bio je predsednik vlade od 1962. do 1968. godine. U junu 1969. godine izabran je za predsednika Francuske, pošto je Šarl de Gol podneo ostavku.
1974. godine – U Titogradu (Podgorica) osnovan je Univerzitet Crne Gore.
1979. godine – Zatvaranjem britanske vojne baze, Malta je stekla punu nezavisnost, čime je okončano gotovo 80 godina britanskog prisustva na tom ostrvu.
1981. godine – Predsedništvo SFRJ je proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom “Kosovo-republika”.
1982. godine – Argentinske vojne snage iskrcale su se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija je polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.
1999. godine – Vlasti u Beogradu preuzele su nezavisni Radio B92.
2003. godine – Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine, Mirko Šarović je podneo ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda “Orao” iz Bijeljine u Irak koji je bio pod sankcijama UN, kao i zbog “špijunske afere u Republici Srpskoj”.
2005. godine – U Vatikanu je umro poglavar rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi. Nemački kardinal Jozef Racinger koji je uzeo ime Benedikt Šesnaesti, izabran je za novog poglavara rimokatoličke crkve.
2007. godine – Ministar kulture Makedonije Ilirijan Bekiri podneo je ostavku nakon pokušaja da zabrani predstavu „Tito: određeni dijagrami požude“, hrvatskog pisca Slobodana Šnajdera, u kojoj je bivši jugoslovenski lider Josip Broz Tito predstavljen kao ženskaroš i hedonista.
2012. godine – Predsednik Mađarske Pal Šmit podneo je ostavku posle afere oko doktorske disertacije za koju je ustanovljno da predstavlja plagijat. Mađarski univerzitet Zemelvajs poništio je ranije Šmitov doktorat o razvoju modernih Olimpijskih igara, pošto je utvrđeno da je veći deo njegove doktorske teze pokraden od drugih autora.
2013. godine – Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je istorijski sporazum o kontroli trgovine konvencionalnim oružjem o kome se raspravljalo više od sedam godina. Za Rezoluciju o kontroli trgovine oružjem u vrednosti 70 milijardi dolara godišnje glasale su 154 države, protiv su bile Sirija, Severna Koreja i Iran, a 23 uzdržane, među kojima Rusija, Kina i Indija. Sporazum ne može biti nametnut, ali se očekuje da transparentnost procesa prodaje ograniči ilegalne dogovore u ovoj oblasti trgovine.
Pročitajte više: http://edukacija.rs/vremeplov/na-danasnji-dan-2-april